Vrijeme leti. Da, istina je. Ali ako nemamo pauzu svake sedmice, osjećamo se kao da smo na beskrajnom točku. Slobodno vrijeme – uz filmove, zabave, uzbuđenja – je mogućnost da se izvučete iz rutine. To ne znači uvijek odmor i vraćanje energije za još jedan period rada. Međutim, iz drevnih religija možemo naučiti načine negovanja svetih pauza.

Neki pale svijeće i tamjan, piju vino, dok se drugi suzdržavaju od alkohola, pa čak i hrane. Ima onih koji se izoluju od svega i onih koji se okupljaju oko bogate trpeze ili oltara. Za mnoge je odustajanje od posla fundamentalno, dok se mnogi posvete volontiranju tog dana.

Postoji nekoliko rituala, ali ideja koja prožima dan posvećen vjerskoj praksi je manje-više ista: zatvaranje ciklusa rada sa posebnim danom ili trenutkom posvećenim Bogu.

Osloboditi se scenarija koji ponavljamo svaki dan, čak i u slobodnim danima, i okrenuti se sebi, drugima, očima srce, to je stav koji vraća energiju, balansira emocije i obnavlja vjeru – čak i kada neko nije sljedbenik religije. “Rezervisanje dana za duhovnost dio je same koncepcije svake kulture koja ima kalendar. Gotovo svi narodi imaju trenutak posvećenja Bogu, koji označava zatvaranje ciklusa i početak drugog”, kaže profesor teologije.Fernando Altemeyer Júnior, sa Papinskog katoličkog univerziteta u Sao Paulu.

Danas smo robovi sata i nije teško započeti i završiti sedmicu, a da nismo imali trenutak da budemo u kontaktu sa našim intimne emocije ili da se molite. Međutim, upravo u tim trenucima se duša hrani i tako se, nježno, odmaramo i mirimo s vremenom. “Čovjek nije stvoren samo da proizvodi, proizvodi, radi, već da bude i da se odmara. Vaše postignuće je također u kući. U tišini srca, čovjek relativizira svoje kompetencije i otkriva da je sposoban za inteligenciju, ljepotu i ljubav”, kaže Jean-Yves Leloup, francuski svećenik i filozof, u knjizi Umijeće pažnje (ur. Versus).

U nastavku pogledajte kako svaka od religija njeguje ove rituale svetog odmora.

Islam: Petak: Dan odmora i molitve

Muslimani posvećuju petak Bogu. U zemljama u kojima ova religija prevladava (kao što je Saudijska Arabija, rodno mjesto islama), ovo je sedmični dan odmora. To je dan u sedmici kada je Adem stvorio Allah (Bog). Taj koji podučava je šeik (sveštenik) Jihad Hassan Hammadeh, potpredsjednik Svjetske skupštine islamske omladine, sa sjedištem u Sao Paulu.

Islam se pojavio s otkrovenjem svete knjige, Kurana, proroku Muhamed (Muhamed), oko 622. godine. Kuran, koji sadrži zakone o vjerskom životui građanski, uči da postoji samo jedan Bog, kome ljudsko biće mora služiti da ima pravo na raj i da ne bude kažnjeno u paklu. Za to je potrebno poštovati pet obaveznih osnova: svjedočiti da postoji samo jedan Bog; molite se pet puta dnevno; dajte 2,5% svog neto prihoda najpotrebnijim ljudima; post u mjesecu ramazanu (koji je deveti, određen brojanjem devet potpunih mjesečevih faza); hodočastite barem jednom u životu u Meku, grad u kojem je rođen prorok Muhamed, u današnjoj Saudijskoj Arabiji. U zemljama u kojima islam nije dominantna vjera, praktičari mogu raditi petkom, ali moraju prekinuti sve aktivnosti na 45 minuta, počevši od 12:30 sati, kada je sedmični sastanak u džamiji, na kojem se zajedno mole i slušaju šejhovu hutbu. . Svi koji su u blizini džamije su obavezni da učestvuju. A oni koji su daleko moraju prestati sa onim što rade i moliti se.

Nadalje, ponedjeljak i četvrtak – dani kada je prorok Muhamed prestao da jede – rezervirani su za post kao način pročišćenja tijela, uma i duh. U ovim prilikama, od izlaska do zalaska sunca, sljedbenicima islama nije dozvoljeno jesti čvrstu ili tečnu hranu niti imati seksualne odnose. „To je način da se materijalni svijet ostavi po strani i približi Bogu, obnovi vjeru i vjernost Njemu“, kažešeik, “jer, na strogo individualan način, samo osoba i Bog znaju da li je post ispunjen.”

Judaizam: subota: ritual pet čula

Počeci judaizma sežu do 2100. godine prije Krista, kada je Abraham dobio od Boga misiju da vodi svoj narod. Ali organizacija religije nastala je tek mnogo godina kasnije, kada je Bog prenio deset zapovijesti proroku Mojsiju, skup zakona koji pokrivaju društvene aspekte, imovinska prava, itd. Jevreji slijede starozavjetne zakone. Među ovim propisima je poštovanje odmora na Šabat. “Bog je blagoslovio sedmi dan i posvetio ga jer se tog dana Bog odmorio od svih djela stvaranja”, kaže se u tekstu.

Za Jevreje odmor ima duboko značenje i daleko je od toga da bude sinonim za savremeni koncept slobodnog vremena. To je dan za opuštanje, čitanje, šetnje, tihu šetnju sa posebnom osobom, molitvu i okupljanje sa porodicom za miran obrok. Bez gužve i gužve – i, uglavnom, posla. Jevreji ne smiju raditi i ni pod kojim okolnostima imaju sluge koje im služe. “Na ovaj dan Jevrej odustaje od svih aktivnosti u danima u sedmici od kojih zarađuje za život. A kako je hebrejski kalendar lunarni, dan počinje sa izlaskom meseca, odnosno Šabat traje od petka uveče do subote uveče”, objašnjava Mišel.Schlesinger, pomoćnik rabinata Congregação Israelita Paulista. Kada je uveden kao zakon, prije 3000 godina, Šabat je imao važnu društvenu funkciju, u vrijeme kada robovski rad nije dopuštao sedmični odmor, objašnjava Michel.

Dan završava ceremonijom zvanom Havdla. Značenje ove riječi je odvojenost: ona simbolizira odvojenost ovog posebnog dana od ostalih u sedmici. Riječ je o ritualu u kojem je namjera stimulirati pet čula: učesnici posmatraju vatru svijeće, osjećaju njenu toplinu, mirise miris začina, kušaju vino i na kraju čuju zvuk plamena koji se gasi u vino. Sve to zato što tokom Šabata Jevreji dobijaju novu dušu, koja odlazi kada se završi, ostavljajući osobu kojoj je potrebna ova energija da se suoči sa sedmicom koja počinje. Tako označavaju zatvaranje jednog ciklusa i početak drugog.

Kršćanstvo : Nedjelja: Dan Gospodnji

Katolici širom svijeta drže nedjelju kao dan za duhovno predanje. Oni slijede učenja Biblije, uključujući i Novi zavjet (apostolski izvještaj o dolasku Isusa Krista na Zemlju). Nedjeljni raspust je toliko važna prilika da je zaslužio apostolsko pismo, pod nazivom Dies Domine, koje je napisao papa Ivan Pavao II u svibnju 1998. godine. Upućeno je biskupima, svećenstvu i svim katolicima, a tema je bila važnost spašavanja theizvorno značenje nedelje, što na latinskom znači dan Gospodnji. Izabran je zato što je to bio dan kada je Isus uskrsnuo.“Ovo je za nas katolike najvažnija istorijska činjenica, jer je to bio trenutak kada je Bog spasio čovječanstvo“, objašnjava otac Eduardo Coelho, koordinator Vikarijata za komunikaciju Nadbiskupije iz São Paula.

Papa u svom pismu potvrđuje da bi ovo trebao biti dan velike radosti, za Kristovo uskrsnuće, i prilika za bratimljenje s porodicom i praktikantima koji se okupljaju na proslavi svete mise, koja podsjeća na epizode iz sage o Kristu, prepričava priču o njegovim žrtvama i njegovom uskrsnuću. Isus je sahranjen u petak i ujutro trećeg dana, u nedjelju, uskrsnuo je u život vječni.

Prema papinom pismu, vjernici moraju izbjegavati rad na taj dan, iako to nije zabranjeno, jer u drugim kršćanskim religijama (neki pentekostalci, na primjer). Za papu, katolici su malo izgubili od prvobitnog značenja nedjelje, raspršeni među privlačnostima zabave ili uronjeni u profesiju. Iz tog razloga traži od njih da povrate svoju posvećenost Bogu, iskorištavajući nedjelje čak i za bavljenje milosrđem, odnosno dobrovoljnim radom.Kao što Biblija opisuje, Božji odmor nakon stvaranja trenutak je kontemplacije o njegovom djelu, o kojem ljudi bića je dio i kojem mora biti vječno zahvalan.